SAOPŠTENJE: U SUSRET 12. MAJU- MEĐUNARODNOM DANU SESTRINSTVA
Iskustvo i znanje medicinskih sestara neprocjenjivo u kreiranju savremenih zdravstvenih sistema
Pandemija COVID- 19 promijenila je život cjelokupnom čovječanstvu, duboko pogodila one koji su zaraženi i one koji su izgubili voljene zbog ovog razornog virusa.Pandemija je u velikoj mjeri uticala i na život medicinskih sestara i zdravstvenih sistema u kojima rade, ali iako se život promijenio, suštinski zdravstvena njega nije. Naprotiv, nesebično, istrajnije i upornije nego ikad, rizikujući svoje zdravlje i živote, medicinske sestre su se bez predaha borile i bore se za svaki život, njeguju, paze i hrabre svakog bolesnika, a istovremeno rade na poboljšanju pristupa kvalitetnoj i pristupačnoj njezi.
Kao najbrojnija profesija u sistemu zdravstvene zaštite, medicinske sestre treba značajnije da utiču na planiranje buduće zdravstvene zaštite, da vode glavnu riječ u iznalaženju i definisanju novih modela njege i novog načina rada. Pandemija je pokazala da su medicinske sestre fleksibilne, reaktivne, inovativne i kreativne.Takođe, svojim radom i pregnućima pokazali smo da je vrijeme da vlade investiraju u ovaj vitalni resurs, kako bi se izgradili bolji, pripremljeneniji i otporniji zdravstveni sistemi za budućnost.
Pandemija Covid 19 dala je svijetu priliku da ponovo procijeni doprinos i vrijednost sestrinske radne snage i važnu i neprocjenjivu ulogu setrinstva u bezbjednosti pacijenata. Ali dok je s jedne strane reputacija profesije rasla, s druge strane medicinske sestre su i dalje izložene raznim pritiscima,stresu i postraumatskom stresu.Globalnu radnu snagu za zdravstvenu njegu čini 90% žena, što pokazuje njihovu sposobnost da rade stresan i zahtjevan posao i da ga uspješno obavljaju.
Prije oko godinu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila COVID 19 globalnom pandemijom. Međunarodni savjet medicinskih setara (ICN) je sproveo istraživanja (GLOBALNI NEDOSTATAK I ZADRŽAVANJE MEDICINSKIH SESTARA) i kroz različite studije i izvještaje konstatovao da raste efekat COVID 19 na globalnu radnu snagu za obavljanje zdravstvene njege tokom predhodne godine, nedostatak medicinskih sestara, masovna traumatizacija,koja je uticala na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara i potencijalno povećanje već postojećeg nedostataka medicinskih sestara, čak upozoravaju da pandemija može pokrenuti masovni egzodus iz te profesije u budućnosti.
Takođe, upozoravaju da, uz rastuće zdravstvene zahtjeve u budućnosti koji nas čekaju, nemože se dozvoliti da se broj iskusnih starijih medicinskih sestara nastavlja smanjivati,već je neophodno uložiti napore da se zadrže. Vlade država sa dobrim namjerama regrutuju nove medicinske sestre za budućnost, ali im treba tri do četiri godine da ih obuče i još mnogo godina da se stekne iskustvo da bi postali kompetenti stručnjaci u u pružanju usluga zdravstvene njege.Zato je potrebna podrška i zadržavanje naših najiskusnijih medicinskih sestara i trenutne radne snage.
Da bi se uklonio ovaj kritični jaz pozivaju se vlade država da zaštite sigurnost i dobrobit medicinskih sestara,da se obavežu na usvajanje dugoročne strategije u cilju povećanja radne snage za sprovođenje zdravstvene njege.Održiva ulaganja u obrazovanje, zapošljavanje i zadržavanje medicinskih sestara je presudno za zadovoljavanje potreba tokom trenutne pandemije i budućih potreba stanovništva, kakve jesu odgovarajući lični dohodak, dostojanstven rad i atraktivna stuktura karijere. Jačanje zdravstvenih sistema, podrazumijeva dovoljan broj sestara i njihovo zadržavanje i to će bit će važan korak za izgradnju otpornosti za buduće pandemije i promociju, kao i ekonomski rast. Medicinske sestre moraju biti u središtu svih napora na unapređenjui zdravstvene zaštite za sve nakon epidemije.
Važna činjenica je da su medicinske sestre na prvom mjestu u rješavanju mnogih oblika nasilja zbog uloge koju imaju u održavanju sigurnosti pacijenata i zajednica. Međutim, upravo one su vrlo često izložene verbalnom, emocionalnom, fizičkom nasilju , ili od drugih zdravstvenih radnika, posebno onih koji imaju veću moć .na svom radnom mjestu i to mnogo više u poređenju sa drugim profesijama. Najveći procenat bilo kojeg oblika nasilja nad medicinskim sestrama je od strane pacijenata. Ovo je nažalost globalni problem.
S pandemijom COVID-19, ovaj negativni fenomen je bio u porastu u mnogim evropskim zemljama, što je dodatni stres,uz već postojići izazvan epidemiološkom krizom, jer su sestre konstantno na prvoj liniji njege tokom krize .Zato moraju biti zaštićene od bilo kakvog oblika nasilja i diskriminacije.
Zbog toga, Evropska federacija nacionalnih udruženja (EFN) u predstavljanju svog članstva traži od Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća ministara da se prepozna rastući problem nasilja, uznemiravanja i diskriminacije nad medicinskim sestrama na nivou EU i podigne svijest o potrebi zaustavljanja istog među državama članicama i građanima EU. Smanjenje nasilja i uznemiravanja nad medicinskim sestrama treba da bude prioritet broj jedan na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i političkoj agendi EU, te je stoga neophodno sprovoditi politike i primjenjivati zakone koji promovišu sigurnost i dobrobit medicinskih sestara.
S poštovanjem,
Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babicaCrne Gore
